Na lokalitetu Ozrena uočena je endemska vrsta vodozemca makedonskog tritona (triton macedonicus) u okviru naučno-istraživačkog kampa “Ozren” realizovanog od 9. do 13. avgusta radi mapiranja biodiverziteta ove planine.
Biolog i ekspert za vodozemce i gmizavce Saudin Merdan iz Olova kaže da je makedonski triton bio najvrjedniji nalaz prvog dana istraživanja, uz sedam do osam pronađenih primjeraka vodozemaca i gmizavaca.
Najveća populacija makedonskog tritona u Bosni i Hercegovini
“Radi se o endemskoj vrsti tritona za balkansko područje i mislimo da je ova lokacija na kojoj smo ga pronašli za sada najveća populacija makedonskog tritona u Bosni i Hercegovini”, izjavio je novinarima Merdan, pojasnivši da je Bosna i Hercegovina najsjevernija granica tritona koji se pruža do Grčke. On kaže da je impozantna raznolikost staništa na Ozrenu.
Udruženje građana „Fojničani“ iz Maglaja, Mreža za zaštitu prirode u Bosni i Hercegovini i organizacije civilnog društva iz Petrova i Doboja organizatori su naučno-istraživačkog kampa Ozren, uključujući i pećinski kompleks Megara koji se nalazi na samoj entitetskoj liniji između Maglaja i Doboja. Različiti eksperti istraživali su i evidentirali floru i faunu s posebnim fokusom na biljke, gljive, šišmiše, ptice, vodozemce, gmizavce i insekte. Oni dolaze iz sljedećih organizacija: Mikološko udruženje Myco bh, Centar za krš i speleologiju, Bosansko-hercegovačko herpetološko udruženje ATRA, Ornitološko društvo Naše ptice, Centar Dr. Stjepan Bolkay, Udruženje studenata biologije u Bosni i Hercegovini. Partneri pri realizaciji istraživanja na Ozrenu su i Baza ParaGhost-Staro Nasleđe, Ekološko udruženje “Ozrenski studenac” Sočkovac i Čuvari Ozrena.
Nastavak prošlogodišnjeg istraživanja
Ovo jedinstveno područje proteže se kroz čak sedam jedinica lokalne samouprave u oba bosanskohercegovačka entiteta. Svrha njegovog istraživanja je pružiti relevantne i pouzdane informacije o biološkoj raznolikosti koje će poslužiti kao temelj za trajnu zaštitu i održivo upravljanje prirodnim resursima planine Ozren.
Pored naučno-istraživačkog segmenta, ovaj događaj ima višestruki značaj. Kamp na Ozrenu doprinosi transformaciji ratnih linija, koje su nekad dijelile zajednice, u zelene ekološko-turističke rute koje će povezivati sve ljude i narode na unaprjeđenju lokalnog razvoja, očuvanju trajnog mira i stvaranju održive budućnost za generacije koje dolaze.
Speleološka i biološka istraživanja imaju ključnu ulogu u prikupljanju relevantnih argumenata za proglašenje Mokre Megare u zaštićeno područje prirode, za što je Općinsko vijeće Maglaj dalo saglasnost prošle godine.
Potencijalne nove vrste
Biospeleolog iz Sjeverne Makedonije Marin Komljenov podsjetio je na rezultate prošlogodišnjeg istraživanja pećine Mokre Megare i okoline koji ukazuju na potencijalno postojanje nekoliko novih vrsta, uz pronađenog i po prvi put fotografisanog endemskog insekta “Maglajski golemaš” (duvalius maglajensis).
“Našli smo i potencijalne nove vrste beskičmenjaka – vodeni račić iz roda nifargus, pauk iz roda poroma, možda bude i nekih drugih, vidjećemo. Primjerci su dati stručnjacima na obradu i očekujemo rezultate”, izjavio je Komljenov.
Uz ovu pećinu, eksperti su ovoga puta istražili još tri speleološka objekta od kojih je najinteresantniji Veliki Ponor.
Ovogodišnje istraživanje prošireno je na cjelokupnu planinu Ozren, koja je prema prostornom planu bosanskohercegovačkog eniteta Republika Srpska predviđena za zaštitu u rangu nacionalnog parka.
Važnost proglašenja Ozrena zaštićenim područjem
I dok se jedni bore za zaštitu, drugi nastoje da nepovratno iscrpe bogatstva ove planine. Od 2021. godine kompanija “Medeni brijeg”, koja je dio grupacije “Lykos Balkan Metals” imala je saglasnost od Ministarstva energetike i rudarstva, za geološka ispitivanja cinka, nikla i bakra na Ozrenu na području opštine Petrovo. Prije otprilike godinu dana, na sreću stanovništva sela Sočkovac u Petrovu, to rješenje je ukinuto. Međutim, kompanija se nedavno obratila Skupštini Grada Doboj sa zahtjevom za detaljna geološka istraživanja na području grada, dakle planira nastaviti započeta istraživanja.
Od istraživanja će biti izuzet samo Gostilj koji je decembra 2021. godine proglašen zaštićenim kao stanište trave ive, koja je i osnovna vrijednost područja. Zato su važni naučno-istraživački kampovi poput ovog čiji rezultati služe kao argumenti za opravdanost zaštite određenog područja prirode. Sekretar udruženja građana „Fojničani“ iz Maglaja Davor Šupuković već za proljeće najavljuje novi kamp na Ozrenu i nastavak istraživanja.
Ovaj kamp realizovan je uz podršku i sinergiju brojnih donatora, uključujući Misiju OSCE-a u Bosni i Hercegovini, regionalni projekat SMART Balkans – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan koji finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Speleološka istraživanja pećine Megara realizuju se u sklopu projekta “Misli o prirodi!” koji provodi Centar za promociju civilnog društva uz finansijsku podršku Švedske. Istraživanja sufinansira i Evropska unija u Bosni i Hercegovini u okviru grant sheme projekta LINK 4 Cooperation koji implementira Agencija lokalne demokratije Mostar. Istraživanju je podršku pružio i Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i kulturnog nasljeđa Republike Srpske.
FOTO: Udruženje građana Fojničani Maglaj
