Tim mladih inžinjera okupljenih u travničkoj firmi GS – TMT, zanesenih idejom o zelenoj energiji, napravio je prvo bosanskohercegovačko električno dostavno vozilo koje su nazvali EVO. Na njemu su radili oko dvije godine i kako kažu, ne žele se zaustaviti samo na tom projektu u ekološkoj oblasti.
EVO, koji je dobio ime po Ivi Andriću, prvenstveno je namijenjen za njemačko tržište, ali i regiju.
U budućnosti fokus na zelenoj energiji
Izvršni direktor GS-TMT Senad Beganović kazao je da je vozilo namijenjeno za logističke kompanije i druge firme koje se bave raspodjelom tereta za urbane sredine. Izrada EVO-a, dodao je, samo je jedan dio onoga što rade.
Firma GS – TMT trenutno ima više od 500 uposlenika koji se bave mašino-gradnjom. Rade za kupce koji su iz branše mašinske industrije, odnosno proizvode građevinske i poljoprivredne mašine te vozila. Kako je istakao Beganović, sarađuju sa svjetskim kompanijama, kao što su Liebherr, Messer, Simens i mnogi drugi.
Voditeljica projekta EVO Lejla Zvrko-Spahić kazala je da im je najveći izazov bio uskladiti sve segmente vozila, elektro i mehaničke komponente. U nekim od dijelova procesa izgradnje, kazala je, nisu imali nikakvog iskustva ni znanja, ali su vrijednim istraživanjima, učenjem i radom, uspjeli.
Govoreći o planovima, kazala je da će u šestom mjesecu učestvovati na EUROBiku, centralnoj platformi za svijet bicikala i budućnosti mobilnosti koji se održava u junu ove godine u Frankfurtu.
“Do tada ćemo raditi na optimalizaciji vozila u svakom segmentu, a od polovine ove godine počinjemo proces dobijanja certifikata za našeg EVO-a”, istakla je.
Baterija dovoljna da se vozi 100 km
Jedan od inžinjera Ejub Jašarević istakao je da vozilo ima dva baterijska modula, te zadnji pogon. Maksimalna brzina koju može doseći je 45 kilometara na sat.
Pojasnio je da EVO spada u kategoriju L6 vozila te da ima “in wheel hub” motore od 2 kilovata na zadnjim točkovima.
“Vozilo je modularno, što znači da se ekstenzija za cargo prostor može mijenjati. Ima i solarni panel koji nadopunjuje bateriju do 12 posto”, istakao je.
Carinski nameti na uvoz gotovih dijelova jedan od najvećih izazova
“Iako radimo uvoz samo da bi montažu vršili u BiH i odmah nakon toga vršili izvoz prema EU, moramo na sve elemente platiti 10 posto carine, što povećava cijenu samog proizvoda i eliminiše našu kompetitivnu prednost u smislu manjih troškova u odnosu na države EU”, pojasnio je tehnički direktor sestrinske firme Ruff cycles Muamer Trako.
Tvrdi da je jeftinije da montažu rade u Njemačkoj nego u Bosni i Hercegovini, te da trenutno pregovaraju sa nekoliko EU proizvođača bicikala gdje je glavni kamen spoticanja upravo taj problem.
