Evropski čelnici dali su zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom, odlučeno je na samitu u Briselu, javila je novinarka Al Jazeere Arduana Pribinja.
Šefovi država i vlada država članica odlučivali su o početku pregovora s Bosnom i Hercegovinom na osnovu preporuke Evropske komisije, koja je objavila izvještaj u kojem je zaključila da Bosna i Hercegovina u dovoljnoj mjeri ispunjava uslove za početak dugog puta prema članstvu u Uniji.
Predsjednica Evropske komisije von der Leyen rekla je da je Bosna i Hercegovina, od kada je dobila kandidatski status u decembru 2022. godine, napravila “impresivne korake” u evropskim integracijama.
“Više je napretka učinjeno u nešto više od godinu dana nego ranije u deset godina”, rekla je Von der Leyen.
“Prvo, Bosna i Hercegovina je sada u potpunosti usklađena s našom vanjskom i sigurnosnom politikom, što je ključno u ovim vremenima geopolitičkih previranja. Drugo, država je usvojila važne zakone poput zakona o sprečavanju sukoba interesa koji je sedam godina bio u zastoju, te zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.”
Bosna i Hercegovina je podnijela zahtjev za članstvo u EU 2016. godine, a Evropska unija odobrila je status kandidata u decembru 2022.
Zemlje koje su bile skeptične prema Bosni i Hercegovini
Zemlje koje su u početku bile skeptične prema napretku Bosne i Hercegovine, poput Nizozemske, nisu se bunile na odluku, ali je jasno da će Bosna i Hercegovina morati napraviti ozbiljan napredak u unutrašnjim reformama prije nego što krene na sljedeći korak u procesu pristupanja.
Nizozemski premijer Mark Rutte izjavio je po dolasku na samit Evropskog vijeća da podržava prijedlog Evropske komisije za otvaranje pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, ali da zemlja mora da uradi više da bi se postigao dogovor unutar EU oko usvajanja pregovaračkog okvira za tu zemlju.
“Ono što je stajalo u nacrtu zaključaka u koje sam imala uvid, jeste da Evropsko vijeće daje nalog Evropskoj komisiji za izradu pregovaračkog okvira. To je dokument koji treba da jasno ocrta kako Bosna i Hercegovina treba da izgleda onog trenutka kada postane članicom Evropske unije”, rekla je Pribinja.
“Koliko to sada može trajati je vrlo neizvjesno”, dodala je Al Jazeerina reporterka iz Brisela.
“Ako pogledamo Sjevernu Makedoniju, ona je na početak pregovora čekala 17 godina. Ako pogledamo šta je bilo sa Albanijom, sjetit ćemo se da je zeleno svjetlo dobila 2020, da je prvu međuvladinu konferenciju održala 2022. godine, a da ovog trenutka nije otvorila još ni jedno pregovaračko poglavlje”, rekla je Pribinja, dodajući da otvaranje pregovora između zemlje kandidata i Evropske unije očito zavisi od mnogo elemenata, prije svega o interesima Unije, a onda i o dinamici političkih odnosa u zemlji koja pregovara, odnosno njenoj volji da providi, usvaja reforme i ispunjava zadaću koju pred nju postavi Brisel.
“Ali, u svakom slučaju, Bosna i Hercegovina može biti zadovoljna. Evropska unija poručuje da je spremna odnose sa ovom zemljom dići na višu razinu”, rekla je Pribinja.
