Prije 40 godina, u Sarajevu su počele 14. zimske olimpijske igre. Glavni grad Bosne i Hercegovine, od 8. do 19. februara 1984, bio je domaćin tada najveće sportske manifestacije u svijetu. Sarajevo je te, 1984. godine, ugostilo najbolje takmičare u zimskim sportovima.
Festival mladosti i sporta, kako su ga mnogi nazivali, ušao je u historiju olimpijskog pokreta, ne samo po mnogim rekordima koji su zabilježeni na takmičenjima, već i prema onima koji su postignuti mnogo prije istinskog početka prvih Zimskih olimpijskih igara održanih u ovom dijelu Evrope.
Predsjednik Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine Izet Rađo za Federalna.ba kaže da je Komitet spreman za nove izazove:
„Olimpijski komitet je, zajedno sa Gradom Sarajevom, sutra sa Gradom Istočnim Sarajevom, i svim zvaničnicima u Bosni i Hercegovini, nadam se da će zajedno dijeliti zajedničku viziju. A, to je, da budemo domaćini jednog velikog olimpijskog takmičenja, koje bi moglo da se desi 2032. To su ZOI mladih u Sarajevu.“
Život prije i poslije ZOI ‘84.
Direktor Fonda „Olimpijska solidarnost“ Pere Miró kaže da je mnogo puta bio u Sarajevu, ali da je to uvijek poseban doživljaj, te da je privilegija da vidimo da je olimpijski duh još uvijek prisutan.
Sanda Dubravčić, klizačica koja je zapalila olimpijski plamen, kaže da joj je najteže bilo na olimpijadi 1994. u Lilehameru kada je vodila hrvatske klizače:
„Kada je Sarajevo pokazalo slike iz ´84, pa slike ´94, svi smo mi tada bili u jednom šoku. Meni su suze navrle na oči kada sam vidjela da je Koševo puno grobova, a znam da smo tu otvorili Olimpijske igre.“
Jure Franko je mislio da se 14. februara, kada je jedini za bivšu državu osvojio medalju, ništa u njegovom životu neće promijeniti. Ipak, jeste:
„Nakon toga, sve se promijenilo. Iskreno kažem, imam život prije Sarajeva i poslije Sarajeva. To dugujem vama. To dugujem Sarajlijama. To dugujem Bosni i Hercegovini. To dugujem čitavoj našoj tadašnjoj državi.“
Historijski uspjesi
Bibija Kerla, učesnica Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu, koja se takmičila u brzom klizanju, sa nostalgijom se prisjeća tih dana:
„Ja samo mogu da kažem da je Olimpijada u Sarajevu bila nešto što se pamti. Nešto što me je učinilo ponosnom i nešto što me je učinilo veoma bogatom što se tiče sporta. Zahvaljujući tome, ja sam nastupila poslije toga, ponovo, na Olimpijadi u Kalgariju, što znači, Olimpijske igre u Sarajevu su učinile da Sarajevo bude centar svijeta. Da se čuje za Bosnu i Hercegovinu i Jugoslaviju.“
Jedna od najljepših priča, koja je obilježila Olimpijske igre u Sarajevu, dogodila se u Zetri.
Na ledu je ispisana historija umjetničkog klizanja, koju su u taktu slavnog Ravelovog Bolera, otplesali Britanci Jayne Torvill i Christopher Dean.
„Da, desilo se. 9 šestica. 4 u prvom. To je 13 šestica. Najviše šestica ikada postignutih u historiji od svih učesnika u takmičenju.“
Ovo je najbolje ocijenjeni nastup u historiji te discipline. Nastup koji vjerovatno nikada neće biti nadmašen. Taj magični ples na ledu postao je simbol, zaštitni znak i prepoznatljiva olimpijska razglednica čitavih Igara u Sarajevu.
Upravo zato, sinoć je, u Narodnom pozorištu u Sarajevu, održana premijera ovog baletnog klasika, u koreografiji Takuya Sumitomoa i uz pratnju Sarajevske filharmonije, kojom je dirigovala maestro Vesna Šouc.
