”Maslina je kao majka, i da joj pet godina ne dolazite, ona vas opet s radošću dočekuje” – ovih je dana jednu od poznatih izreka ponovio Ante Tonćo Grubišić, stručnjak za maslinarstvo i vinogradarstvo. Što se masline tiče, ona je u Hercegovini sve popularnija, pogotovo u donjoj, koja je i granica na kojoj ta kultura može uspijevati zbog blage klime, piše Večernji list BiH.
Neumski kraj posebno je poznat po kvalitetnim maslinama i maslinovom ulju koje osvaja zlatne medalje na raznim prestižnim takmičenjima. Tako je nedavno u Broćancu organizirana i demonstracija rezidbe maslina nakon požara iz avgusta 2022. godine.
Rak masline
Međutim, potrebno se izboriti s bolestima koje napadaju plod i u nekim ga predjelima potpuno iskorjenjuju. Bolesti koje napadaju masline su paunovo oko, rak masline, olovna bolest i traheoverticilioza. “Paunovo oko je ekonomski najštetnija bolest. Sorta oblica najmanje je otporna na paunovo oko. Što je više kiše, više je i paunova oka. Optimalna temperatura je od 10 do 20 stupnjeva i prekomjerna gnojidba dušikom pomaže u napredovanju bolesti. Poželjan razmak sadnje je od 6 do 8, a mnogi bi 3 metra razmaka. Što je veći razmak, manji su izgledi za napad štetočina”, kazao je, između ostalog, Grubišić. Rak masline dolazi s uvoznim sadnim materijalom.
“U tome je do sada došlo mnogo tih zaraženih maslina. Spomenimo jednu destinaciju u Hercegovini gdje imate masline koje su pilane s Pelješca i donesene ovdje zdrave, a do njih je uvoz iz Italije koji je trebalo pilati. Sada su se oporavile, ali pitanje je hoće li se rak vratiti. On se može liječiti i maslina ostaje od 10 do 15 godina u životu, ali također se mora paziti da se bolest ne bi prenijela na zdrava stabla. Čistite rak otopinom bakra, on to može prilično dobro riješiti”, kazao je stručnjak. Govorio je i o olovnoj bolesti koja napada uglavnom talijanske sorte. Može se riješiti zaštitom s plavim tretiranjem, također u proljetno vrijeme i poslije berbe maslina.
“U posljednjim godinama ova bolest postaje sve značajnija. Kod jače zaraze slijedi jako opadanje lišća i posljedično manja rodnost u sljedećim godinama”, istaknuo je, među ostalim. Najznačajniji štetnici su maslinina muha, maslinin moljac, jasminov moljac i grbava štitasta uš te maslinin svrdlaš. Što se maslinine muhe tiče, najozbiljnije štete može načiniti njezin treći let od 15. do 20. septembra. Kada je maslinin moljac u pitanju, najopasnija je njegova treća generacija, kada je plod veličine 5 milimetara. Larva se ubacuje bušenjem u plod u blizini peteljke i hrani se pulpom ploda te ulazi u košticu dok je još mekana te napadnuti plodovi opadaju. Dobra je vijest da za sve te bolesti postoje i rješenja, odnosno preparati kojima se maslina može zaštititi, međutim, činjenica je da s klimatskim promjenama i svim katastrofama koje se događaju u svijetu i bolesti postaju sve naprednije te ne napadaju samo ljudski organizam nego i hranu od koje živimo. Ono što je vidljivo je da je maslinarstvo u ekspanziji i zato su potrebna stručna predavanja kako bi se moglo nastaviti razvijati i kako bi se bolesti i nametnike, koje je dipl. ing. Grubišić spominjao, svelo na minimum.
U Grudama je prošlog ljeta organiziran i prvi Dan masline “Istra u Hercegovini”. Grudski načelnik Ljubo Grizelj ističe kako su masline do prije nekoliko godina služile da se može odrezati grančica za cvjetnu nedjelju, a danas maslinovo ulje s ovog područja već hrani stanovništvo.
Hercegovina kao maslinarska regija, zvuči sve bolje i realnije.
Izvor: Neum.online
