Izložba “Neminovnosti: Književno, kulturno i društveno djelo Alije Isakovića” autorice Đane Kukić otvorena je juče u galeriji Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine. Nastala je u saradnji sa Bošnjačkom zajednicom kulture “Preporod” u Bosni i Hercegovini.
Predstavljeni su lični dokumenti, fotografije, novinski članci, pisma, knjige i drugi eksponati koji svjedoče o životu i djelu ovog značajnog književnika.
Govoreći o naslovu izložbe “Neminovnosti: Književno, kulturno i društveno djelo Alije Isakovića”, predsjednik BZK “Preporod” Sanjin Kodrić naveo je da se želi ukazati ne samo na njegovo malo poznato djelo “Neminovnosti” nego da je cilj bio ukazati na to da je sve ono što je Isaković radio bilo neminovno u njegovom životu.
“Također željeli smo pokazati da je neminovno, nužno danas se sjećati Alije Isakovića, i to ne radi njega samog, on je svoje djelo ostavio iza sebe, nego radi nas samih. Isaković nas uči tome kako se vlastita kultura, vlastiti identitet može formirati kao prirodno pravo na kulturu i identitet, pri čemu takvo formiranje ne isključuje pravo ni onog drugog”, naveo je Sanjin Kodrić.
Njegovanje kulture sjećanje i 120 godina BZK „Preporod“
Autorica izložbe, kustosica Đana Kukić navela je da je povod za izložbu o Isakovićevom književnom, društvenom i kulturnom angažmanu opravdan iz dva razloga.
“Prvi predstavlja njegovanje kulture sjećanja koja je izuzetno važna jer izložba je prvenstveno edukativnog karaktera. Drugi povod je obilježavanje značajnog jubileja, 120 godina od osnivanja Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” i uloga Alije Isakovića kao predsjednika Incijativnog odbora za osnivanje “Preporoda” u 1990. godini koja je predstavljala nastavak prekinutog rada ovog društva u 1949. godini, kao i rad drugih nacionalnih društava “Napredak” i “Prosvjeta”.
Alija Isaković je bio dramaturg, pisac, publicist, antologičar, leksikograf i historičar jezika i književnosti. Autor je dva rječnika – Rječnik karakteristične leksike u bosanskom jeziku (1993.) i Rječnik bosanskog jezika (1995.).
Isaković je poznat i po svojim dramama među kojima se posebno ističe Hasanaginica, koja je najprije izvedena u Narodnom pozorištu u Mostaru 1981. godine, a onda objavljena i kao dramski tekst, te adaptirana kao TV drama na tadašnjoj Televiziji Sarajevo 1983. godine u režiji Aleksandra Jevđevića i s Nadom Đurevskom u naslovnoj ulozi Hasanaginice.
Priredio je i prvu antologiju muslimanske književnosti „Biserje“ 1972., prvi izbor bosanskohercegovačkih putopisaca „Hodoljublje“ 1973., zbornik radova „Hasanaginica, 1774-1974“, anegdote Nasrudina-hodže 1984., te sa Hadžemom Hajdarevićem izbor iz časopisa „Behar“ 1900-1911. Nagrađivan je za prozno i dramsko stvaralaštvo.
Dobitnik je i Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva 1976. godine. BZK “Preporod” svake godine dodjeljuje nagradu “Alija Isaković” za najbolji originalni dramski tekst na bosanskom jeziku.
Alija Isaković rođen je 15. januara 1932. godine u Bitunju kod Stoca, a umro je u Sarajevu 1997. godine.
Izvor: BHRT
