Od prahistorije ovdje su se smjenjivali narodi, kulture i civilizacije, a čini se kako su svi bili povezani s poljoprivredom. Riječ je o južnoj općini – Grude, koja se nalazi na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a kojoj blizina mora daje blagu klimu mediteranskih obilježja.
Krški kraj ponosi se pećinama, ali i biljkom za koju kažu da je žilava kao i Hercegovci.
Koza treba dobrog pastira
Krš je odličan za koze. Svjedoči tome Ivica Tomas s farme “Viraj Rafael”, otac šestero djece i vlasnik stada od 150 koza i nekoliko magaraca. Stočarstvom i proizvodnjom mlijeka bavi se nepune dvije decenije.
“Od ovoga da se može živjeti, područje koje je evo bogomdano za koze. Na razini godine naša proizvodnja je lani bila oko 40 – 45 hiljada litara, s tim što smo odgojili i jariće tako da se to povećava na nekakvi 60-70 hiljada litara”, kaže Tomas.
Za dobro funkcioniranje potrebna su i ulaganja. Na ovoj farmi investirali su 100 hiljada maraka u mehanizaciju. Kompletna porodica uključena je u svakodnevne poslove, tako da krize nema. Koze su živahne životinje, dodaje ovaj stočar, ali napominje da treba znati s njima.
“Triba ih znati čuvati, ne treba ih puštati ispred sebe, nego ići ispred njih, biti pravi pastir pa one za vama idu, tako da vrlo je zgodno. Moj sin koji ima 14 godina sam čuva 150 koza”, pojašnjava za Agroklub.ba.
Otporna biljka sve preživi
A, osim za koze, ovo podneblje je pogodno i za raštiku. Žilava biljka je othranila generacije siromašne Hercegovine, samo zato jer dobro podnosi ljetne suše i zimske mrazeve, ali i temperaturna kolebanja. Oduvijek se ovdje uzgaja, a za njenu popularizaciju je posebno zaslužan Toni Marić, vlasnik Agroturizma “Marića gaj”.
“Podnosi bez problema temperature do minus sedam, ka što, ja mislim, nijedna nadzemna povrtna kultura ne može podnijeti, a isto tako sam kušao na nekakvim izoliranim područjima posaditi par raštika pa da vidim hoće li preživjeti bez imalo zalijevanja i uspjele su, preživjele su sve te nedaće”, navodi Marić.
Otporna biljčica je ovdje dobila i svoju manifestaciju – Raštikijadu. Takmičenje u kuhanju se održava upravo na “Marića gaju” koji se prostire se na oko 40 hektara. Pored smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih sadržaja, turisti ovdje mogu učestvovati i u određenim poljoprivrednim radovima u masliniku, nasadima šipaka, raštike i drugog povrća. Rado ga posjećuju porodice s djecom, koji žele vidjeti kako se živjelo nekada na selu. Česti su ovdje i gosti iz zapadnih zemalja.
Restoran u spomen majci
Kažu da nijedna kuhinja ne može zamijeniti majčinu. U Grudama su se pobrinuli i za to da svi koji dođu jedu kao “u matere”. Restoran istoimenog naziva nalazi se u Peć Mlinima, na poznatom izletničkom odredištu u selu Drinovci. Jake emocije vežu vlasnika, Srećka Ravlića, za samo ime objekta.
“Nas je bilo osmero djece živih, pet braće i tri sestre, najstarije dijete je umrlo. Ja sam imao želju, majci mojoj koja se mučila za nas sve dati ime ‘U matere’ i otuda je naziv”, pojašnjava ovaj ugostitelj.
Osim ukusne hrane, ovdje se mogu vidjeti i brojni predmeti koje je stanovništvo koristilo kako za svakodnevne kućanske poslove, tako i u poljoprivrednoj proizvodnji. Svjedoče o jednom teškom vremenu, a zanimljivi su svima koji dođu, jednako kao i okruženje.
Najzahtjevnija Via ferrata i najduži zipline
Peć Mlini je zaselak u Drinovcima smješten uz izvor rijeke ponornice Tihaljine, koja izvire iz pećine podno 150 m Cvitanjskih stina. Nizvodno je nekada radilo sedam vodenica, mlinica pa je po tome naselje dobilo i ime. Iznad izvora nalazi se značajno arheološko nalazište Ravlića pećina, još dovoljno neistražena, za brojna pitanja turista.
Obje lokacije, Ravlića pećina i Peć Mlini pokriva Avanturistički park izgrađen 2019. godine s ciljem razvoja turizma. Na Cvitanjskim stinama je i jedna od najzahtjevnijih Via ferrata (osigurani penjački put) na području Bosne i Hercegovine, kao i najduži zipline. Zipline nije otvoren svaki dan, dolazak je potrebno najaviti GSS-u koji osigurava spuštanje. Dakle, za gurmane, ljubitelje prirode, sela, ali i avanturiste Grude su odlična destinacija.
