Prostor Bosne i Hercegovine veoma je interesantan za arheološka istraživanja. Nažalost, mnogi faktori utiču na to da njihov značaj ne prepoznaju dovoljni ni vlast ni javnost. U društvima koja prolaze kroz ekonomsku i društvenu traniziciju vrlo jednostavno u fokus javnosti dolaze razni pseudonaučnici i “bombastična” otkrića, dok stvarni rad naučnika ostaje ograničen na uske akademske krugove.
Uprkos svim ograničavajućim faktorima, arheolozi u Bosni i Hercegovini su i prošle godine ostvarili značajne naučne uspjehe. Dr. Amra Šačić-Beća, profesorica na Odsjecima za historiju i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, za Klix.ba govorila je o najznačajnijim prošlogodišnjim otkrićima.
Jedno od najvećih prahistorijskih grobalja
Profesorica posebno ističe otkriće 50 skeleta ljudi svih uzrasta, a koji su stari od 3.500 do 2.000 godina, na lokalitetu u Kopilu kod Zenice.
“To je jedno od najvećih prahistorijiskih grobalja u ovom dijelu Evrope i zasigurno jedan najvažnijih nalaza iz prahistorije generalno u cijeloj Evropi u 2022. godini. Između ostalog na tom lokalitetu je pronađen specifičan nakit kakav do sada nije nigdje otkriven. Zahvaljujući ovom otkriću u svjetskoj arheološkoj terminologiji dobili smo novi tip nakita koji će biti prozvan po bosanskohercegovačkom gradu Zenici”, pojašnjava ona.
Također, značajno je i otkriće sojeničkog naselja u koritu rijeke Lašve kod Viteza s obzirom da smo do sada sojenička naselja uglavnom povezivali sa sjevernom Bosnom, čime ovi nalazi na neki način pobijaju neke ranije naučne teze.
Doprinos lokalnih muzeja
Nekoliko hiljada nalaza iz rimskog perioda na lokalitetima Alibegovići u općini Usora i Tugovići kod Tešnja ukazuju na određeni stepen urbanizacije sjeverne Bosne u prvim stoljećima naše ere.
Otkriće četiri urne iz kasnobronzanog doba, ritualne posude i jednog ženskog skeletnog ostatka s naušnicama i ukrasnim alkama na nogama u mjestu Gornja Kozica, između Prijedora i Sanskog mosta govori o religiji i kulturi ljudi koji su živjeli u dolinama Sane i Japre prije više od 3.000 godina.
Značajan doprinos ovim otkrićima dali su Muzej Tešnja, Regionalni muzej u Doboju i Muzej Kozare u Prijedoru.
Također, zahvaljujući lokalnom stanovništvu otkriven je spomenik mezejskog prvaka Dasija (Dasius) u Jajcu. To je jedini spomenik na kojem se spominju Mezeji, panonski narod poznat po hrabrosti za vrijeme Batonovog ustanka, koji je pronađen na njihovoj matičnoj teritoriji.
Na lokalitetu antičke bazilke na lokalitetu Cim kod Mostara pronađena je dobro očuvana grobnica iz kasne antike.
Jedna od najstarijih srednjovjekovnih crkava
Kada je riječ o srednjovjekovnoj arheologiji najznačajnije otkriće su ostaci crkve iz 13. i 14. stoljeća, koja je pronađena u “lađi” postojećeg manastira Papraća kod Šekovića. Važnost ovog nalaza se posebno ogleda u činjenici da je ovo jedna od dosada najstarijih srednjovjekovnih crkava koje su otkrivene u ovom dijelu Evrope.
Na lokalitetu Hadžialića Kičin kod Blagaja otkriveno je čak 30 prahistorijskih tumula (prahistorijskih grobnica).
„Taj veliki broj tumula zasigurno će nam dati odgovore na neka pitanja kako se odvijao život zajednica koje su živjele u zaleđu Jadrana u periodu prije nego su tekovine grčke i rimske civilizacije došle na prostor Hercegovine”, zaključuje Šačić-Beća predstavljanje najvećih otkrića u prethodnoj godini.
Za očekivati je da će se na svim navedenim lokalitetima nastaviti istraživanja, što će vjerovatno rezultirati i novim otkrićima. Također, ova otkrića trebaju biti predstavljena kroz radove u referentnim naučnim časopisima.
Dosta prostora za napredak
Profesorica Šačić-Beća ističe da, iako neke institucije pokazuju dobru volju da pomognu procese istraživanja, na državnom nivou ne postoji interes za arheološko naslijeđe i da kritike u tom kontekstu treba uputiti ka Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine.
Ona prostor za napredovanje vidi u mladim ljudima koji će prevazići stare metodologije istraživanja i unaprijediti rad muzeja. Također smatra da bi trebalo obratiti pažnju na promociju arheološkog naslijeđa u svrhu turizma, te na taj način povezati nauku sa privredom.
