Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica organizovao je skup na temu „Rizici od bujičnih poplava u Bosni i Hercegovini” na Svjetski dan zemljišta – 5. decembra. Ovaj dan je ustanovila Generalna skupština UN-a 2014. godine u cilju skretanja pažnje na važnost zdravog zemljišta i održivog upravljanja resursima zemljišta. Skup je organizovan za zdravstvene profesionalce, sanitarne, veterinarske i tržišne inspektore, ali i predstavnike udruženja zadrugara sa područja Ze-do kantona.
Ekstremni klimatski događaji
Centralnu temu skupa elaborirao je profesor Šumarskog fakulteta Sarajevo dr. Muhamed Bajrić, koji je ukazao na činjenicu da su bujične poplave unazad petnaest – dvadeset godina postale veoma aktuelne, počevši od 2014. godine kada je bilo pogođeno slivno područje rijeke Bosne, posebno lokaliteti Topčić Polja i Željeznog Polja, gdje su te bujične poplave izazvale ogromne materijalne štete, pa sve do katastrofe u Donjoj Jablanici, odnosno širem lokalitetu Konjica, Jablanice, Fojnice i Kreševa.
„Ono što se dešava posljednjih dvadeset i više godina, odnosno klimatske promjene nažalost koje sve češće uzrokuju ekstremne klimatske događaje koji se u ovakvim situacijama odlikuju u ekstremnim padavinama. Donja Jablanica je, nažalost, zahvaćena ciklonom gdje je na brani hidrocentrale Jablanica izmjereno 323 milimetra padavina, a na mjernoj stanici u Neretvici izmjereno čak 411 mm padavina za petnaest sati. Takve količine padavina uvijek izazivaju ekstremne događaje kao što su bujični tokovi, a bujični tokovi su tokovi koji predstavljaju na neki način rezultantu pojave velike količine voda i erodiranog materijala koji se nalazi na tim brdsko-planinskim terenima“, istakao je profesor Bajrić.
Teren pogodan za bujične poplave
On navodi da je Bosna i Hercegovina po svojim karakteristikama dominantno brdsko-planinska zemlja gdje preko sedamdeset posto površine ima nagib preko dvanaest – trinaest stepeni, te da su takvi tereni idealni za razvoj bujičnih poplava.
„I onda nam samo još dodatno treba da se pojave ekstremne količine vode koje izazivaju ovakve poplave i nažalost ono što je u Bosni i Hercegovini posebno izraženo, to je negativni antropogeni utjecaj gdje zbog ljudskih aktivnosti, koje su nažalost najčešće negativne, gdje lokalno stanovništvo u tim brdsko-planinskim predjelima krči šume, gdje se poljoprivredna proizvodnja odvija na nagibima na kojima ne bi smjela da se odvija ili na nagibima gdje se može odvijati, odnosno raditi poljoprivredna proizvodnja, ona se ne radi uz odgovarajuće agrotehničke mjere, tako da je taj rizik od bujičnih poplava značajno povećan.“
(Ne)ulaganje u zaštitu
Dr. Jasmin Durmišević iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica je govorio na temu “Utjecaj animalnog otpada na zemljište i okoliš”.
„Zemljište je sfera u kojoj ljudi žive, iz zemljišta koristimo brojne resurse za naš život i koristimo ga kao izvor hrane, kao izvor materijala za proizvodnju i na mnoge druge načine. Iz zemljišta vrebaju brojne opasnosti, za zdravlje i za našu materijalnu imovinu, tako da moramo voditi veliku brigu o našem zemljištu da bismo zaštitili zdravlje stanovništva i našu materijalnu sigurnost. Svjedoci smo, posebno mi na ovim područjima, da se u zadnje vrijeme dešavaju ekstremne vremenske promjene kao rezultat klimatskih promjena. To sve ima utjecaj na zemljište, uz neodgovoran odnos ljudi prema zemljištu kroz djelatnosti industrije, poljoprivrede, čak i medicine, dovodi do zagađenja zemljišta koje onda to zemljište nama često postaje beskorisno ili izvor dodatnih problema“, istakao je Durmišević.
Zaključak skupa je da se ulaganje mora provoditi decenijama, kontinuirano i da je ono višestruko manje od štete koju bujične poplave naprave, uz nenadoknadive gubitke u ljudskim žrtvama. Stručnjaci na skupu naveli su primjere da su ulaganja od 50-ih godina prošlog vijeka rezultate u zaštiti terena dala tek u ovom vijeku, te da nemar prema ulaganju u zaštitu, decenijama unazad prisutan u Bosni i Hercegovini, mora biti posljedni alarm prije budućih novih i sve češćih katastrofalnih dešavanja.
