Ljeto 2024. bilo je najtoplije na sjevernoj Zemljinoj hemisferi otkako postoje mjerenja, objavila je služba Evropske unije za klimatske promjene Copernicus, te postoji vjerovatnost da će 2024. biti najtoplija godina otkad bilježimo. To, naravno, ostavlja posljedice na mnogo toga, a između ostalog i na poljoprivredu. Razgovarali smo sa ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Zeničko-dobojskog kantona, Jasminom Čajićem, koji nam je, između ostalog, rekao koliko je to ostavilo posljedica na poljoprivredu Zeničko-dobojskog kantona.
Intervju s povodom: Jasmin Čajić, ministar poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva ZDK
REKORDAN BUDŽET I REKORNI POTICAJI POLJOPRIVREDI KANTONA
Čajić je najmlađi ministar u Vladi Ze-do kantona, a vjerovatno i dosta šire. Zanimalo nas je da li mu je ta činjenica u samom startu pomogla ili se morao više potruditi da zadobije povjerenje da kao mlada osoba možete da se nosi sa funkcijom.
Jasmin Čajić: Na dan imenovanja imao sam 28 godina. Može se to gledati sa više strana. Ima to, naravno, i svojih prednosti, a ima možda u tom nekom startu i mana. Ja bih rekao da je prednost u tome što mlađe osobe uvijek imaju više energije, entuzijazma i možda želje i volje za pokazivanjem i dokazivanjem u samom poslu, pa tako i ja sam. Možda manjkavost jeste u tome što ne poznaju vas ni kolege, ni saradnici, ne poznaje vas ni okruženje i onda vi morate uložiti dodatni napor da biste se pokazali, dokazali, da biste zaslužili to poštovanje i uvažavanje i zavrijedili sam autoritet.
Upornost i istrajnost se uvijek na kraju isplate
BBiH: Mladi ministar zaključuje da je ipak više prednosti nego manjkavosti. Također, mišljenja je da uključenost mladih u društveno-politički život naše zemlje nije zadovoljavajuće.
Jasmin Čajić: Trebamo biti realni i reći da mlade osobe mogu biti više zastupljene, da zaslužuju da budu više zastupljene u samom društvenom životu Bosne i Hercegovine. Te stvari možemo gledati dvojako. Ja sam to rekao – pokušat ću se potruditi da moj mandat bude i zbog toga uspješan. Naravno, na prvom mjestu su obaveze i poslovi koje nosi ova funkcija i sama odgovornost i zbog toga trebate se truditi da odgovorite adekvatno samom zadatku, ali ja sam sebi na neki način sam stavio taj teret na leđa. Želim poslati poruku svojim angažmanom i svojim radom da se na mlade može više računati u društveno-političkom životu u Bosni i Hercegovini i da ne trebamo biti skeptični po pitanju godina, da ne trebamo čekati neke godine iskustva. Vlada taj narativ u društvu da je neophodno da vi imate 40 godina, 50 godina da biste se vi bavili uopšte nekim ozbiljnijim poslom i da biste bili angažovani na nekom ozbiljnijem poslu kad su u pitanju društveni procesi. Upravo moj primjer je da se možete baviti ozbiljnim, odgovornim društvenim poslom u Bosni i Hercegovini, a da možete imati relativno mlade godine. Ali opet s druge strane, ima i do nas mladih. Imamo i mi sami određene nedostatke upravo zbog toga što primijeti se ta indolentnost, nezainteresovanost, brzo odustajanje od ciljeva svojih koje postavimo. Ja bih pozvao ovom prilikom sve mlade osobe. Ja sam svjestan toga da je u Bosni i Hercegovini teško ostvariti neke svoje zacrtane ciljeve, ali ne treba odustajati od ciljeva. Upornost i istrajnost se uvijek na kraju isplate.
Spoj iskustva i mladosti je najbolji recept
Na naše pitanje da li je spoj mladosti i iskustva najbolji recept za upjeh, ministar odgovara potvrdno, te dodaje:
Jasmin Čajić: U Vladi Zeničko-dobojskog kantona svi su stariji od mene. Ima tu kolega koji su već drugi ili treći mandat u Vladi i zaista se od njih dosta toga može naučiti, što ja, naravno, gledam da maksimalno iskoristim. Tako da taj spoj mladosti i iskustva uvijek je dobitna kombinacija.
BBiH: Odmah po preuzimanju ministarske funkcije u oktobru prošle godine Čajić je krenuo da održava sastanke sa predstavnicima saveza, udruženja poljoprivrednika i zadruga iz različitih sektora koji djeluju na području kantona. Kaže da je cilj bio da se međusobno upoznaju.
Jasmin Čajić: Udruženja koja su naslonjena, da tako kažem, na Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, neophodno je bilo da se upoznam s tim ljudima, da porazgovaramo, da vidim njihov način razmišljanja i viđenja o svemu onome što se radilo u tom nekom proteklom periodu i da dobijem tu neku povratnu informaciju, da vidim na koji način oni razmišljaju, gdje oni misle da bi trebalo neke stvari poboljšati jer, na kraju krajeva, to su krajnji korisnici tih budžetskih, odnosno sredstava koja su planirana iz samog ministarstva. Bile su mi neophodne i neke početne, ulazne informacije jer nam se bližio kraj godine. Ubrzo smo imali rebalans budžeta. Nastojao sam na osnovu tih sastanaka da popravimo i korigujemo ono što se moglo popraviti do kraja te godine, a da imamo i dovoljno ulaznih informacija za kreiranje što boljeg programa poticajnih mjera za narednu godinu, tj. sada ovu tekuću godinu.
Projekti vodosnabdijevanja i kanalizacionih sistema
BBiH: Zamolili smo ministra da nam kaže više o Programu utroška namjenskih sredstava prikupljenih od sredstava vodnih naknada za 2024. godinu o kojem je Vlada u martu ove godine donijela Odluku na prijedlog Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.
Jasmin Čajić: Mi smo ove godine imali negdje oko 5,5 miliona KM na raspolaganju kada govorimo o sredstvima koja su na stavci vodnih naknada. Ta sredstva se transferiraju prema općinama koje gravitiraju na području Ze-do kantona i mi smo imali na raspolaganju ove godine znatno više sredstava u odnosu na prethodnu godinu. Tako da su naše općine dobile dosta više sredstava u odnosu na 2023. godinu. Čak su neke općine dobile i rekordna sredstva, što znači da otkako postoji ova tranša finansiranja nikada nisu dobili više sredstava. Svi znamo kakva nam je godina bila s aspekta samih vremenskih prilika, mogu reći i neprilika. Nastojali smo da tu što više izađemo u susret našim općinama jer su to sredstva kojim one finansiraju projekte vodoprivrede, tačnije to je vodosnadbijevanje, rješavanje kanalizacionih sistema. Tako da ove godine smo zaista zadovoljni i Općine su zadovoljne na koji način smo to uspjeli realizovati, ali postoji jedan problem koji se proteže već godinama. Ja sam to potencirao nekoliko puta i taj ključ rješenja, koji je upravo u Općinama, odnosno općinskim administracijama, jeste da sredstva koja im budu doznačena, tačnije sredstva na koja mogu računati, na kraju kada se završi izvođenje radova ta se sredstva povlače, ali oni imaju ta sredstva, da tako kažem, zaleđena, koja čekaju da se ti svi poslovi završe. U posljednjih nekoliko godina Općine poprilično usporeno određene projekte rade i onda, znate, mi imamo ta sredstva koja čekaju po 2-3 godine dok oni neki projekat završe. Ta sredstva bi možda mogli usmjeriti u neke druge svrhe, u neke druge projekte koji bi mogli biti prije završeni. Međutim, imamo mi tu i razumijevanja, nije uvijek ni do Općine, ni do općinskih administracija, to su pozivi, to su raspisivanje tenderskih procedura. Uvijek tu postoje određeni problemi gdje se moraju ponavljati tenderi, gdje u samom izvođenju radova naiđete na nepredvidive situacije, gdje radovi budu odgođeni, pa se čeka određeni period. Sve mi to imamo razumijevanja, ali ponovo bih apelirao da Općine i općinske administracije urade ono što je maksimalno do njih kako bi se što prije ulazilo u projekte i kako bi se projekti što prije završavali i kako bi njima, u konačnici, ta sredstva bila i doznačena.“
Konstantan rast sredstava za poticaje
BBiH: Na svojoj martovskoj sjednici Vlada je usvojila i Program utroška sredstava Budžeta Zeničko-dobojskog kantona za poticaje u poljoprivredi za 2024. godinu. Ministar nam je rekao po čemu se ovaj Program razlikuje od onih iz ranijih godina.
Jasmin Čajić: Prije svega razlikuje se po novčanim sredstvima koja su na raspolaganju ove godine u odnosu na prethodne godine. Mi smo u nekoliko prethodnih godina, možda 3-4 godine, imali konstantno rast tih sredstava koja se izdvajaju za poticaje u poljoprivredi. 2023. smo imali 5,5 miliona, sad imamo 6 miliona 2024. godine. To uveliko znači za naše poljoprivrednike kada imate na raspolaganju još dodatnih pola miliona maraka. To bih prvo istakao kao pozitivnu činjenicu u odnosu na prethodnu godinu. Ono što moram reći jeste da još uvijek to nije dovoljno sredstava. Neophodno je da imamo na raspolaganju više sredstava kako bismo mogli razvijati poljoprivredu i kako bi ti naši poticaji bili u rangu nekog razvojnog programa. Još uvijek je to u rangu socijalnog programa. Međutim, da bismo dostigli taj željeni cilj tog razvojnog programa poticaja u poljoprivredi neophodno je da imamo tu sinhronizaciju po vertikali, da se usaglasimo svi – od Federalnog ministarstva do općina – kako bismo što bolje svi kreirali te poticaje poljoprivrednicima. Oni bi onda zaista dobijali jedan jak input u svojim poslovima i mogli bi se dodatno razvijati.“
Mali postotak realizacije poticaja u Olovu i Varešu
BBiH: Jedna od mjera Programa utroška sredstava Budžeta Zeničko-dobojskog kantona za poticaje u poljoprivredi za 2024. godinu je podrška za ujednačen razvoj općina ruralnog područja Zeničko-dobojskog kantona. Zanimalo nas je kakva je to mjera i da li je već imala neke efekte.
Jasmin Čajić: Radi se o tome da općine Olovo i Vareš imaju najmanji postotak realizacije poticaja u poljoprivredi. To je čak ispod 1%. Onda smo mi tražili načine, mogućnosti kako bismo možda neku dodatnu injekciju dali tim općinama, ne bi li na tim područjima poljoprivreda zaživjela. Onda smo uveli tu stavku da tim općinama dodatno još neka sredstva transferišemo, a da ih oni iskoriste u te svrhe ruralnog razvoja na području Ze-do kantona. Još nismo tu postigli neki željeni efekat. Ta je mjera uvedena, mislim da je ovo tek druga godina. Mislim, po našim nekim procjenama, najdalje za neke 3-4 godine od samog uvođenja mjere da bismo možda mogli osjetiti efekte te stavke koju smo ubacili u našu poticajnu mjeru.
BBiH: Da li su informacije o javnim pozivima, poticajima i slično plasirane na odgovarajući način kako bi došle do ljudi koji se bave poljoprivredom.
Jasmin Čajić: To je jedan od problema koje sam ja prepoznao hodajući po terenu i razgovarajući sa poljoprivrednicima. To su ljudi, ja bih tako rekao, srednje životne dobi ili one treće životne dobi i u velikoj većini situacija ljudi se vade na to oni nemaju vremena to ni pratiti od samog posla i rada koji ih prati i ima tu istine. Međutim, za sve se može naći vrijeme, ali ti ljudi nisu toliko informatički ni obrazovani, koliko su možda generacije koje dolaze sada, ali se, naravno, manje bave poljoprivredom. Mi smo pokušali koliko smo mogli razgovarati sa ljudima na terenu i upoznavati ih na koji način im ministarstvo može pomoći. Vjerujte, dosta poljoprivrednika ima koji rade 10-15 godina, bave se određenom proizvodnjom i nisu znali da imaju mogućnost prijaviti se na neku od mjera poticaja u poljoprivredi. Mi to sve propratimo, naravno, kada se na sjednicama Vlade usvoji program, to bude sve transparentno objavljeno i na stranicama Vlade Ze-do kantona, bude distribuisano i u novine koje su na području kantona. Mi uradimo ono što je do nas u tom segmentu. Međutim, ja smatram da mi u ministarstvu, ja kao ministar, trebamo otići i korak dalje, a to je izaći na teren i razgovarati sa ljudima i na neki način im pomoći. Ja sam svoje službenike maksimalno usmjerio na to da razgovaraju sa ljudima, da im pojašnjavaju gdje imaju mogućnost, koju imaju mogućnost, da se prijave, da im pojasne i sam način pribavljanja dokumentacije jer to zna nekada biti komplikovano, ali mi smo postavili neke donje granice tih dokumenata koji su neophodni da bi se mogli prijaviti na javni poziv koji bude objavljen. Naravno, mi ne možemo doći do svakog poljoprivrednika u Ze-do kantonu, ali se trudimo da dođemo do većine. Vodimo se time da će oni između sebe dodatno razgovarati i da će se proširiti to. Ove godine već nam se pokazao pozitivan efekat toga jer na određene mjere imamo veći broj prijavljenih poljoprivrednih proizvođača u odnosu na prethodnu godinu.
Zadovoljni poljoprivrednici
Na naše pitanje kakve su povratne informacije poljoprivrednih proizvođača na ovogodišnji program poticaja, ministar kaže da se mjere Ze-do kantona ne mogu porediti sa nekim kantonima koji imaju znatno veći budžet, ali da je prisutan kontinuitet porasta izdvajanja za poljoprivredu, te dodaje:
Jasmin Čajić: Ja kao ministar ću se truditi da ta sredstva budu iz godine u godinu, koliko budemo u mogućnosti, veća na raspolaganju našim poljoprivrednicima i to je ono što je ključno. Maksimalno mi izvučemo iz ovog što trenutno imamo, a to je tih 6 miliona KM. Naši poljoprivrednici su zadovoljni. Mi imamo redovno sastanke, razgovaramo. Određene poticajne mjere su im se poboljšale. Ja kad sam došao, poticaj za proizvođače malina je bio 20 KF. Prošle godine smo mi isplatili 60 KF, što je 40 KF skok, što nije nikad zabilježeno ranije. Ove godine smo već 3 miliona KM od ovih 6 isplatili, završili, tako da poljoprivrednici razumiju situaciju i oni su detaljno upoznati sa programima i ono što imamo na raspolaganju i način na koji mi time raspolažemo, oni su zaista zadovoljni.
BBiH: Novčane podrške u poljoprivredi razlikuju se od kantona do kantona i nisu usklađene sa novčanim podrškama koje propisuje Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Jasmin Čajić: Smatram da bi bilo poželjno da se postigne harmonizacija, ali ima dosta posla da bi se na kraju do toga i došlo. Ja sam govorio od samog početka da je neophodno da imamo više komunikacije, razgovora i saradnje sa višim nivoima vlasti. Mi u ovom trenutku, ja mogu reći u svoje ime, i nemamo neku komunikaciju sa Federalnim ministarstvom, tu neku stalnu komunikaciju gdje bismo mi mogli tražiti neka rješenja za ZDK i za općine koje mu gravitiraju. Gledamo da maksimalno pratimo ono što Federalno ministarstvo radi u vidu poticajnih mjera i da na neki način pokrijemo naše poljoprivrednike u onom segmentu u kojem mi mislimo da Federalno ministarstvo nije dovoljno izdvojilo sredstava. Opet, ja kao ministar na području kantona poznajem najbolje šta je neophodno našim poljoprivrednicima na području kantona. Na nivou Federacije, to se opet gleda da se uopći sve, da bi svi bili na neki način zadovoljni, ali mi moramo razmišljati o svojim kantonima, o svojim sredinama, jer nije svugdje poljoprivredna proizvodnja podjednako zastupljena na čitavoj Federaciji. Neophodno je da imamo više razgovora, saradnje, što trenutno izostaje, kako bismo mogli u konačnici tu harmonizaciju postići. Nisam optimističan da se to može u najboljem rješenju napraviti u nekoj bližoj budućnosti, ali vidjet ćemo, možda se nešto i promijeni.
Rješavanje posljedica vremenskih nepogoda
BBiH: Svaki ministar se u svome radu kad-tad susretne sa nekim nepredvidivim situacijama. Kako poljoprivreda zavisi od mnogih faktora na koje ne možemo uticati, to je možda u domenu rada Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i izraženije. Problem koji je ministra Čajića zatekao po samom imenovanju bilo je iznalaženje modela podrške za poljoprivredne proizvođače sa područja Grada Visoko koji su u ljeto 2023. pretrpjeli štetu na zasadima i plastenicima usljed vremenskih nepogoda.
Jasmin Čajić: Došao sam do te informacije da je bivši ministar obećao određenu finansijsku pomoć poljoprivrednicima u Visokom kako bi se ublažile posljedice nevremena. Naravno, ne može im se 100% pomoći jer su to štete bile ogromne, ali svaka pomoć je dobrodošla. Onda sam ja vidio da ono što je njima rečeno na terenu i u samom obilasku, da to nije propraćeno dokumentacijom, da to nije uopšte ništa planirano. To je bio jedan izazov da pokušamo naći način da se tim ljudima pomogne, a imali smo još nekih mjesec i po dana do kraja budžetske godine. Moji saradnici i ja proveli smo puno vremena u samim papirima da vidimo način i mogućnost da se pomogne. Uspjeli smo pronaći 100.000 KM da se tim poljoprivrednicima pomogne u ublažavanju te štete. Tim ljudima je to puno značilo. Ja sam vidio i kada sam ja bio na terenu, prvo, nisam bio toliko poznat ljudima i drugo, dolazimo sa istom pričom kao prethodni ministar. Nisu ljudi baš nešto ni povjerovali u tu priču da će im se pomoći jer im je tako rečeno i ranije, pa su izvarani. Međutim, kad smo mi pronašli način, kad smo dobili ta sredstva, ljudi su zvali da se zahvale. Nije to njima dovoljno da pokriju apsolutnu štetu, ali se vidi da im je drago što su pronašli nekoga kome mogu vjerovati na riječ. Ja sam njima tad na terenu obećao da ćemo mi pronaći neki način da riješimo, a nisam tad imao 100% uvid u dokumentaciju. Onda smo sve raspoložive snage usmjerili na to da u tih mjesec dana pronađemo način i, hvala Bogu, pronašli smo.
BBiH: S obzirom na to da ove godine Ze-do kanton nisu zadesile slične nepogode, pitali smo ministra da li su jako dugi topli sušni periodi, kojima je obilovalo ljeto, prouzrokovali neke štete.
Jasmin Čajić: Poljoprivreda je, zaista, izazovna grana. Svaka godina je za poljoprivredne prizvođače izazovna. Nema tu razlike. Pojavi se grad, uništi vam određene usjeve, pojavi se vjetar, pa vam i on uništi, imate sušu, pa vam i ona uništi određenu neku poljoprivrednu proizvodnju. Ja se divim ljudima koji su sve svoje raspoložive kapacitete usmjerili da se bave poljoprivrednom proizvodnjom i kojima su to osnovni prihodi za egzistenciju. Ove godine prema ministarstvu nije bilo nekih zahtjeva u tom smislu, kao što se dešavalo u Visokom, da su u većoj količini neki poljoprivredni usjevi uništeni, ali svakako da ova suša koja traje skoro i dva mjeseca, bez nekih konkretnih padavina, je značila za određene poljoprivredne usjeve koji iziskuju konstantno navodnjavanje. To posebno iziskuje u nekim kulturama koje su u plastenicima. Onda imamo, pored same suše, pojavila se i nestašica vode. To je povezano jedno s drugim. Mi nismo imali nekih zahtjeva u tom obimu, da je nešto bilo ekstremno, što mi je drago čuti, ali vjerujem da je bilo nekih manjih šteta kod naših poljoprivrednika. To ćemo mi na kraju vidjeti i kroz naše programe kad se neke stvari sumiraju, vidjet ćemo procentualno koliko smo za neke stvari izdvojili sredstava, koliko je bilo za neke druge kulture manje prijavljenih jer nisu možda ispunjavali uslove, nisu imali dovoljno proizvodnje itd.
Ono što je nama u cilju jeste prvenstveno da ovaj Program poticajnih mjera do kraja ove kalendarske godine stopostotno iskoristimo u pozitivnom smislu, onako kako smo to predvidjeli i kako smo to planirali, da ne bude nekih kočnica u tom smjeru i to će nam biti glavni prioritet. Uporedo s tim već razgovaramo i pregovaramo o kreiranju budžeta za narednu godinu. To je u jednoj odmakloj fazi. Svako ministarstvo u svom ministarstvu planira određena budžetska sredstva koja su mu neophodna za narednu godinu. Na kraju ćemo to, naravno, sklopiti u jedan budžet.
Razgovarala: Diana Starčević
