Tepisi i ostali podni pokrivači iz Bosne i Hercegovine sve više osvajaju svjetsko tržište, a da je tako, svjedoči i podatak Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine prema kojem je lani vrijednost ovih proizvoda plasiranih u inostranstvo premašila 6,7 miliona maraka, što je četiri puta više u odnosu na godinu ranije.
Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da je tokom prošle godine izvezeno 242.396 kilograma tepiha i ostalih podnih pokrivača.
„Tokom 2022. godine Bosna i Hercegovina je ovih proizvoda najviše izvezla na tržište Češke i to u vrijednosti većoj od 4,1 milion maraka. Osim toga, lani je izvoženo i u SAD, Njemačku, Tursku, Francusku, Sjevernu Makedoniju, ali i u zemlje regiona“, podaci su Vanjskotrgovinske komore.
Godinu ranije Bosna i Hercegovina je u inostranstvo izvezla 207.368 kilograma tepiha i ostalih podnih pokrivača, čija je vrijednost oko 1,6 miliona maraka, a najviše je otišlo u Sloveniju.
Cijene tepiha veće za 20-30%
U firmi koja se bavi izradom vunenih tepiha po mjeri “Wool Carpet” iz Sarajeva kažu da su veoma zadovoljni trenutnim poslovanjem, te ističu da im je prošla godina bila bolja nego prethodna.
Sa nabavkom repromaterijala, kako kažu, nemaju problema jer imaju stalne dobavljače, a sirovine uglavnom nabavljaju u Bosni i Hercegovini i Turskoj.
„Zbog viših cijena repromaterijala i mi smo digli naše cijene za nekih 20 posto“, kazali su u ovoj firmi.
Dodali su da najviše rade za domaće tržište, a nešto su izvozili i u Švicarsku, Njemačku, Srbiju i Hrvatsku.
„Građani se odlučuju za naše dizajnerske tepihe, jer ih prilagode po svom prostoru, biraju dezen, boju, oblik i debljinu tepiha. Ono što nacrtaju, mi im uradimo“, poručili su iz “Wool Carpeta”.
Zbog poskupljenja repromaterijala cjenovnike su morali korigovati i u firmi “Sham carpets” iz Sarajeva koja se takođe bavi proizvodnjom vunenih tepiha. Istakli su da preradu vune rade u Bosni i Hercegovini, a jedan dio u Srbiji, dok platno za tkanje nabavljaju iz Njemačke, a ljepilo iz Belgije.
„Cijena vune je skočila skoro 50 posto, a ostalog repromaterijala i više od 100 posto. Zbog toga smo i mi morali naše cijene podići za 20 do 30 posto“, rekli su ovoj firmi.
Kažu da je prošla godina bila zadovoljavajuća kada je riječ o poslovanju i ističu da je i ova dobro počela.
„Sva naša sirovina zadovoljava eko-standarde pa izvozimo u zemlje regiona, ali i čitave Evrope“, rekli su u ovoj firmi.
S druge strane, u fabrici tepiha “Fates” sa Sokoca kažu da poslovanje nikada nije bilo teže.
„Najviše izvozimo u Srbiju, Sjevernu Makedoniju i nešto u Crnu Goru, ali probleme nam zadaju visoki troškovi energenata, repromaterijala te skuplja radna snaga“, rekli su u ovoj firmi.
Vuna
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, tokom prošle godine uvezeno je 434.768 kilograma vune, fine ili grube životinjske dlake, kao i prediva čija je vrijednost veća od 32,2 miliona maraka, od čega je najviše bilo iz Njemačke.
„Tokom 2021. godine na domaće tržište stiglo je 373.180 kilograma ovih proizvoda u vrijednosti većoj od 24,5 miliona maraka, a najviše iz Italije“, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH.
Izvor: Glas Srpske
