BOLJA NEGO ŠTO SE PRIČA...

Frutti-funghi Visoko – lider na tržištu bobičastog voća, gljiva i ljekovitog bilja

03615.00_03_58_24.Still008
03615.00_09_28_01.Still009
03615.00_11_57_11.Still010
03615.00_00_15_24.Still001
03615.00_00_22_23.Still002
03615.00_00_34_06.Still004
03615.00_01_00_04.Still003
03615.00_01_33_02.Still005
03615.00_01_38_10.Still006
03615.00_02_39_14.Still007

Od sakupljanja šumskih plodova, improvizovanog rada uz pomoć kazana i bubnjeva od veš-mašina 1997. godine, porodica Zukan iz Visokog odmakla je jako puno. Danas, nakon 25 godina, u svom vlasništvu imaju kompaniju koja posjeduje hladnjače i kapacitete za duboko zamrzavanje voća i koja je već odavno lider na regionalnom tržištu otkupa, prodaje i izvoza jagodičasto-bobičastog voća, gljiva i ljekovitog bilja. U firmi je stalno uposleno oko 20 radnika, a svake godine tu je i oko 100 sezonskih radnika. Sarađuje sa oko 10.000 kooperanata. Kompanija Frutti-funghi posjeduje najveću plantažu američke borovnice u BiH – od oko 6 hektara, a godišnje izveze oko 2.000 tona proizvoda.

 

Ubiranje samoniklog bilja

Geografski položaj, klima, te usitnjeni zemljišni posjedi razasuti po brdovitim predjelima Bosne i Hercegovine, idealna su podloga za uzgoj bobičastog i jagodičastog voća, posebno u regijama srednje i istočne Bosne. Također uslovi u našoj zemlji pogoduju i raznom samoniklom bilju. Jedan od onih koji su odlučili da iskoriste ove blagodati kojima smo okruženi je Edin Zukan iz Visokog.

Na svom početku kazao je slijedeće: „Ovo je krenulo poslije rata, neke 97. godine, branjem gljiva i šumskih plodova, koje se skupljalo tu u okolnim mjestima. Tako da je postepeno od ništa napravljeno nešto. Iz godine u godinu, radom i trudom, povećavao se obim posla. 2001. godine počeli smo izvoziti preko drugih firmi pošto nismo imali papire za izvoz. Tako da smo 2005. godine registrovali export-import firmu s kojom smo pokrenuli direktan izvoz.“

Zukan je osnivao Društvo za proizvodnju, promet i usluge export-import Frutti-funghi d.o.o. Visoko, koja u svom poslovanju posjeduje hladnjače i kapacitete za duboko zamrzavanje voća, i koja je već odavno lider na regionalnom tržištu otkupa, prodaje i izvoza jagodičasto-bobičastog voća, gljiva i ljekovitog bilja.

„Mi se isključivo bavimo šumskim i plantažnim programom bobičasto-jagodičastog voća. Radimo sve vrste šumskih plodova: gljive, ima tu nekih 10 vrsta gljiva koje se beru na našim prostorima i izvoze van Bosne i Hercegovine, većinom u zemlje Evropske unije, koje je godinama propadalo u šumama, narod nije brao. Tako da je došlo do maksimanlnog iskorištavanja, s obzirom i na ovu situaciju. Ljudi obezbjeđuju jedan dio prihoda tako da popravljaju svoj kućni budžet.“ – navodi Zukan.

Kompanija trenutno ima oko 10.000 kooperanata

Potrošnja gljiva po glavi stanovnika u BiH je iznimno mala, iako spadamo u područje koje je bogato raznim vrstama gljiva. Na bh. planinama, livadama i šumama kriju se razne vrste gljiva od sunčanice, vrganja, rujnice do bijele mliječnice. Svake godine u BiH propadne nekoliko stotina tona ovog “Božjeg dara” jer stanovništvo gljive ne bere, dok tržište Evropske unije žudi za istim. Direktor Frutti-funghi d.o.o. Visoko ističe da ova kompanija trenutno ima oko 10.000 kooperanata, najviše sa područja Zeničko-dobojskog kantona, ali i šire, koji učestvuju u sakupljanju šumskih samoniklih plodova: gljiva, borovnica, malina, kupina i jagoda, te dodaje:

„Konkretno govorimo o samonikloj gljivi, ne o plantažnoj, o uzgoju. Gljive ima dovoljno na ovim prostorima. Naroda nestaje, ali ipak ovi stariji, koji su ostali tu, beru. Imamo tri kola gljive: proljeće, ljeto i jesen. Proljetna i ljetna gljiva obično budu crvljive. Tu nema izvoza. Idu striktno za preradu. To je prerada u zamrzavanje, kuhanje, sušenje. Mi imamo svu opremu za to. Međutim, kod jesenske gljive ide pakovanje prve klase i izvoz vani u gajbicama.“

Edukacija sakupljača i otkupljivača gljiva

Gljivarstvo je u svom segmentu sakupljanja samoniklih gljiva ekološki i postupak odgovoran prema prirodi. Doprinos odgovornosti prema prirodi obezbjeđuje se poslovnom filozofijom firme, usvajanjem ekoloških i drugih standarda, te putem edukacija berača, sakupljača i proizvođača.

Edin Zukan navodi da je poslijeratni period, prije educiranja, bio težak: „Jednostavno stanovništvo, berači širom teritorije su brali sve i svašta. Međutim, otkupljivači su to koliko su mogli selektovali, govorili im koja gljiva je jestiva, koja nije. Dalje, mi imamo tu 3 do 4 „sita“ da ne bi došlo do otrovne gljive. O čemu se radi? Prilikom otkupa vrši se selekcija i edukacija naroda berača. Već je to sad ozbiljno i već su oni naučeni. Drugo, otkupljivač selektuje. Dovozom u firmu, sve ponovo ide na ruke gdje žene i radnici selektuju ponovo tu istu gljivu, koja ide na zamrzavanje ili kuhanje. Poslije toga, ide ponovo selekcija takve prerađene gljive koja se priprema za izvoz i gdje mi uvlačimo čistu devizu u našu zemlju.“

Uvođenje plantažnog programa

Kompanija Frutti-funghi u početku se bavila isključivo otkupom i izvozom samoniklog šumskog bilja. Međutim, ovaj sektor osjetio je velike posljedice klimatskih promjena 2002. i 2003. godine. Suše su vlasnike firme primorale da pokrenu i plantažni program.

„Krenuli smo prvo u otkup malina. Radimo malinu plantažno na području Ze-do kantona i šire u obimu od nekih 1.000 do 2.000 tona na godišnjem nivou. Došli smo na jednu ideju da bismo mogli formirati plantažu borovnice, što nije bilo nigdje da se vidi. Mi smo napravili 5 hektara. Prvi smo krenuli u to i napravili smo već neku ozbiljnu priču. To je 2009. godine bilo. Svake godine mi proširujemo svoje plantaže. Radimo profesionalno što se tiče uzgoja borovnice i maline. Napravili smo knjige, brošure, koje smo podijelili svim kooperantima, tako da oni imaju agronoma u kući.“ – sa zadovoljstvom ističe Zukan.

Sada ova firma ima najveću plantažu američke borovnice u BiH.  Posjeduje oko 6 hektara američke visokožbunaste borovnice. Koliko su uspješni pokazuje i činjenica da već 15 godina 99% proizvodnje izvoze u zemlje EU i Tursku.

Posla ima za svakoga ko hoće da radi

Iz ove kompanije garantuju siguran i organizovan otkup svaki dan bez obzira na vremenske prilike. Nude i stručnu pomoć renomiranih agronoma, posjete na malinjacima i savjetovanje, stručnu literaturu, priručnike, te je obezbijeđena prehrana i program zaštite nasada. Osnivač kompanije ističe da u ovom sektoru ima posla za svakoga ko hoće da radi: „Da biste došli do uspjeha, zaista se morate truditi, raditi u dvije smjene, boriti se da to sačuvate. Ovo je ozbiljna priča s obzirom na to da proizvodi brzo propadaju. Bilo šta ubrano ako prenoći, ako se ne preradi, ono je gotovo, može se baciti. Tako da iziskuje mukotrpan posao, veliki rad, jednostavno da se to sve preradi kako ne bi propalo. I onda poslije toga ide na trake, na selekciju, pakuje se i izvozi se vani.“

Prerada se obavljaja u sopstvenim pogonima i to po najvišim standardima. Posjeduju visokoobučene radnike, najsavremeniju opremu i mašine. Od potrebne opreme posjeduju sve – hladnjače, komore, mašine za sortiranje i pranje, a svake godine ulažu u nove tehnologije. Posjeduju i terenska vozila sa rashladnim komorama.

Do ovog danas trebalo je preći dug put. Na samom početku, prije 25 godina, i u prvim godinama rada firme, bilo je dosta drugačije i teže. Osnivač se prisjetio i tih vremena.: „To su prvi koraci gdje se nije imalo ništa. Krenulo se sa nekim kazanima, kuhanjem, stvorili se neki bubnjevi od veš-mašina. Improvizovano smo radili. Vremenom smo kupili te kazane. Pa vremenom, radom sa kazanima poslije kupili sušaru 2002. godine. Znači poslije 5 godina rada tek smo kupili sušaru. Pa smo onda vremenom i radom uspjeli da napravimo jednu malu hladnjaču. I tako je to iz godine u godinu radom, sve je ulagano u opremu, u mašine. Orijentaciono mi raspolažemo negdje sa 2.000 tona kapaciteta skladišnog prostora s obzirom da u sezoni konstantno ide prerada i ide izvoz, tako da se ne lageruje sva roba, već ima protok.“

Ne izostaje ni podrška države

Danas je u visočkoj kompaniji Frutti-funghi stalno uposleno oko 20 radnika, a svake godine tu je i oko 100 sezonskih radnika. Osnivač kompanije Frutti-funghi ističe da su značaj postojanja i djelovanje jedne ovakve firme prepoznali i različiti nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini, koji ih prate kroz poljoprivredne poticaje, te dodaje:

„Što se tiče države, recimo konkretno našeg Zeničko-dobojskog kantona, tu imamo podršku. Zaista, tu se mogu i zahvaliti po pitanju te podrške. Prate nas svake godine jednim dijelom, koliko se može, jest da je to malo u odnosu na naša ulaganja, ali u svakom slučaju dobro dođe. Na Federaciji je sve bilo teže i teže do prije dvije godine. Usljed pandemije smo dobili jaku podršku. Vezano je konkretno bilo za izvoz i broj uposlenih radnika, jednostavno na osnovu rezultata i zaista zasluženo smo dobili.“

S obzirom na to da u BiH postoje dobri uslovi za proizvodnju biljnih vrsta koje su tražene u evropskim zemljama, određene međunarodne nevladine organizacije provode projekte pomažući lokalnim vlastima i organizacijama poljoprivrednih proizvođača da usvoje evropske i ostale međunarodne poljoprivredne i prehrambene standarde, kao i da modernizuju proizvodnju. Korisnik nekih od projekata bila je i kompanija Frutti-funghi.

Bosna i Hercegovina konstantno bilježi rast izvoza voća i povrća. Međutim, samo je 5 ključnih proizvoda: maline, jabuke, kruške, kornišoni i šljive. Značajan udio u ovom zauzima i vosička firma Frutti-Funghi koja izveze oko 2.000 tona godišnje. Ova kompanija posljednjih godina povećava površine zasađene američkom visokožbunastom borovnicom. Nadaju se da će se ovaj trend širenja proizvodnje ove izuzetno komercijalne vrste voća, čiji plasman je obezbijeđen na tržište Evropske unije, nastaviti i u budućnosti.


O nama

Namjera portala BoljaBosnaiHercegovina je da predstavi privredna, naučna, kulturna, sportska i općenito ljudska postignuća Bosanaca i Hercegovaca u domovini i dijaspori, te da na taj način afirmira Ideju Bosne kao prostora slobode, ljubavi i vjerske raznolikosti koja je duboko ukorijenjena u bosanskome tlu.
Otvoreni smo za sve prijedloge i sugestije za “dobre vijesti” iz Bosne i Hercegovine i o Bosni i Hercegovini i njenim ljudima.


KONTAKT