Gost drugog izdanja „Intervjua s povodom“ bio je direktor Kantonalne uprave civilne zaštite (KU CZ) Zeničko-dobojskog kantona Džavid Aličić. Za razgovor sa njim nije teško pronaći povod, s obzirom na to da su službe civilne zaštite aktivne u svako doba godine.
Intervju s povodom: Džavid Aličić, direktor KUCZ ZDK
BBiH: 2023. godina završila je zemljotresom sa epicentrom oko 9 kilometara od centra Zenice. Najviše se osjetio u mjestu Ljubetovo. Kolike su bile štete i da li su bile samo materijalne?
Džavid Aličić: Krajem prošle i početkom ove godine imali smo nekoliko podrhtavanja, kako u regionu, tako i u Bosni i Hercegovini. Jedan od najintenzivnijih zemljotresa u toku ove godine desio se u blizini grada Zenica, neposredno od grada 9 km. Epicentar je bio u MZ Ljubetovo gdje je pričinjena i najveća materijalna šteta. Gradska komisija Grada Zenica za procjenu šteta je odmah kad su se stekli uslovi izašla na teren. Izvršila je procjenu šteta. Konstatovano je da jako mnogo objekata, gotovo svi su objekti manje ili više oštećeni, ali je procijenila da su 3 objekta doživjela totalnu štetu, da se oni moraju u potpunosti adaptirati. U tom kontekstu Kantonalna uprava civilne zaštite, odnosno Vlada Zeničko-dobojskog kantona je izdvojila sredstva u iznosu od 140.000,00 KM za sanaciju 2 objekta, a treći objekat će sanirati Gradska uprava Zenica. Objekti koji su bili manje oštećeni su odmah u narednih 7-10 dana manje-više sanirani i bili su uslovni za boravak u tim objektima, a iz ova 3 objekta porodice su dislocirane i obezbijeđen im je smještaj.
BBiH: Najvažnije od svega je da su sve štete bile materijalne.
Džavid Aličić: Tako je. Sreća u toj nesreći je svakako da se završila na materijalnim štetama, da nije bilo povrijeđenih, nije bilo stradalih. Sreća je također i što se zemljotres desio u vremenu kada stanovništvo nije zatečeno na spavanju, već je moglo izaći iz kuća i sačuvati se od povreda i smrtnih stradanja.
Formiranje USAR tima
BBiH: Vlada Ze-do kantona je na svojoj sjednici u februaru donijela zaključak o usvajanju Plana korištenja sredstava posebne naknade za zaštitu i spašavanje za 2024. godinu u Zeničko-dobojskom kantonu. Na raspolaganju je oko 1.600.000 KM. Šta to Kanton finansira?
Džavid Aličić: Budžet za 2024. godinu je zaista na vrijeme usvojen. Usvojen je krajem 2023. godine, tako i da su naše aktivnosti, kad je u pitanju planiranje sredstava za 2024. godinu, krenule sredinom januara i u toku februara mjeseca, tako da smo u toku februara usvojili Plan korištenja sredstava posebne naknade, a odmah poslije toga smo usvojili sve potrebne programe utroška i budžetskih sredstava i posebne naknade za 2024. godinu. Budžet je bio usvojen u iznosu od 2.162.012,00 KM, znači zajedno budžetska i namjenska sredstva. Od toga su namjenska sredstva bila 1.600.000,00 KM. Međutim, rebalansom, odnosno izmjenama i dopunama budžeta, u toku 6. mjeseca dodatnih 1.000.000,00 KM je doznačeno Kantonalnoj upravi civilne zaštite sa namjenom da se obezbijedi skladišni prostor za potrebe KU CZ i drugih institucija koje će koristiti taj skladišni prostor po potrebi, kao što su Direkcija robnih rezervi, inspekcije, službe za zajedničke poslove itd. A kada su u pitanju sredstva koja su bila usvojena prvobitnim planom korištenja posebne naknade, ja bih izdvojio sredstva koja su planirana u iznosu od 362.000,00 KM za nabavku opreme. Planirali smo 500.000,00 KM za preventivne radnje i još 550.000,00 KM za hitne mjere i intervencije. Također planirana su i sredstva za obuke i vježbe svih struktura civilne zaštite. Od ovih sredstava koja su planirana za opremu izdvojio bih svakako sredstva koja su planirana za nabavku opreme za USAR tim koji se planira formirati u toku 2024. godine i koji će spašavati unesrećene iz ruševina. To je nešto u šta smo ušli u toku ove godine, imajući iskustva iz Turske i, naravno, i sami ste svjesni sve češćih podrhtavanja tla na području Bosne i Hercegovine, tako da ćemo ući u ovu priču, već imamo određen dio momaka obučenih, da obučimo još potreban broj momaka, tako da imamo 10-15 spremnih spasilaca za spašavanje iz ruševina.
BBiH: Znamo da su ostale službe zaštite i spašavanja formirane od određenih klubova, kao što su rafting klubovi i slično. Da li će se na sličan način formirati i USAR tim?
Džavid Aličić: Svakako. U GSS Zenica imaju 3 ili 4 momka koji su obučeni za spašavanje iz ruševina, imaju određena iskustva, ta ekipa je bila u Turskoj na spašavanju unesrećenih usljed zemljotresa, tako da smo najbliži opredjeljenju da unutar Gorske službe spašavanja Zenica formiramo USAR tim.
BBiH: Možemo li reći da smo blizu toga da kompletiramo te 4 službe koje funkcionišu unutar Uprave civilne zaštite?
Džavid Aličić: Tako je. Mi već imamo dobro organizovanu Službu za spašavanje na vodi i pod vodom, Službu za spašavanje sa visina, Službu za spašavanje iz ruševina sa svom potrebnom mehanizacijom, dokompletirat ćemo ih sad samo sa spasilačkim timom, i imamo Hemijsko-biološku službu. Kao što sam već rekao, sredstvima posebne naknade i planom korištenja sredstava posebne naknade za 2024. godinu planirana su sredstva za opremanje ovih službi. Mi svake godine planiramo određeni dio sredstava za opremanje ovih službi. Zanavljamo opremu ili im nabavljamo novu opremu, ukoliko je potrebno da se nabavi nova oprema. Uglavnom, u koordinaciji smo sa tim službama. U toku januara iskristaliziramo šta treba da se nabavi, ispitamo tržište i kada dođe vrijeme, kao što je sada došlo, da se raspisuju tenderi, idemo sa tenderima za nabavku te opreme.
Opremljenost i obučenost službi civilne zaštite
BBiH: Da bi mogle ispuniti svoju misiju, službe civilne zaštite moraju biti dobro opremljene i obučene. U tom smislu, kako ste i sami rekli, Kantonalna uprava civilne zaštite i Kantonalni štab civilne zaštite svake godine planiraju nabavku specijalističke opreme, koju timovi koriste u spasilačkim akcijama, ali i za svoje aktivnosti i redovne obuke. Kako se to odvija ove godine?
Džavid Aličić: Kao što sam rekao, planirana su sredstva, determinirali smo opremu koju trebamo nabaviti zajedno sa našim službama, donijeli programe utroška i obično u trećem ili četvrtom kvartalu idemo sa nabavkom opreme. To je po našem planu javnih nabavki. Mahom su to konkurentski pozivi. Nabavljamo onu opremu koju oni nama izdefiniraju i sa referencama koje oni nama pošalju. Nikada opremu ne nabavljamo, a da nisu uključeni predstavnici tih službi.
BBiH: Da li su službe civilne zaštite u ovom kantonu spremne da odgovore na sve krizne situacije i elementarne nepogode?
Džavid Aličić: Osim ovih kantonalnih službi, mi u lokalnim zajednicama, u općinama i gradovima, imamo službe spašavanja i prema njihovim procjenama ugroženosti svaka lokalna zajednica je formirala onu službu spašavanja gdje je procjena ugroženosti rekla da su najveći rizici od nekih opasnosti za tu lokalnu zajednicu. Imamo oko 36 službi spašavanja na nivou lokalnih zajednica. One su u manjoj ili većoj mjeri opremljene i obučene. To sve zavisi od pristupa lokalne zajednice, od ozbiljnosti ljudi koji se time bave i od stanja potreba u lokalnoj zajednici.
Kantonalni štab dodijelio priznanja
BBiH: 1.marta obilježava se Svjetski dan civilne zaštite, ali i Dan civilne zaštite Federacije Bosne i Hercegovine. Ove godine na taj dan Kantonalni štab civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona održao je svoju svečanu sjednicu na kojoj su dodijeljena priznanja zaslužnim pojedincima i kolektivima. Ko je to i čime ove godine zaslužio?
Džavid Aličić: Ove godine Kantonalni štab se opredijelio za dodjelu 6 prizanja. To su 2 pohvale i 4 zahvalnice. Uglavnom prijedlozi stižu iz lokalnih zajednica. Ove godine je i Kantonalni štab na prijedlog KUCZ dodijelio 3 zahvalnice i to načelniku Općine Tešanj Suadu Huskiću i gradonačelniku Grada Visoko Mirzi Ganiću. Obojici je dodijeljena zahvalnica u znak pomoći i podrške u opremanju struktura civilne zaštite u ovim lokalnim zajednicama. Također, zahvalnica je dodijeljena ranijem premijeru Zeničko-dobojskog kantona Mirnesu Bašiću za pomoć u toku mandata dok je bio premijer i saradnju koju je pružao i KUCZ i Kantonalnom štabu u opremanju struktura civilne zaštite.
BBiH: Govorili smo o opremljenosti, međutim, važna je i obučenost. KUCZ redovno održava obuke. Šta su to članovi Kantonalnog štaba imali priliku da nauče na obuci na temu „Donošenje odluka u kriznim situacijama” koja je održana u Neumu?
Džavid Aličić: Mi imamo zakonsku obavezu da najmanje svake dvije godine imamo obuku Kantonalnog štaba i mi tu uključimo i dio Vlade Ze-do kantona zato što je Vlada naš support i što nam treba u kriznim situacijama za donošenje nekih važnih odluka, za brz protok informacija i brzo donošenje odluka, tako da volimo da i dio Vlade na čelu s premijerom bude uključen u aktivnosti Kantonalnog štaba. Tema ovogodišnje obuke članova Kantonalnog štaba bila je „Donošenje odluka u kriznim situacijama i greške kod donošenja odluka u kriznim situacijama”. Odlučujemo se otprilike za ovakve teme iz razloga što smo uvidjeli od korone na ovamo da pojedini članovi štaba imaju određeni strah i bojazan i određenu rezervisanost u nekim momentima, recimo, kada treba donijeti neku brzu naredbu, koje su čak bile u koroni i restriktivnog karaktera. Tako da kroz ove odluke pokušavamo da ih odvažimo, pokušavamo da im pomognemo da se riješe tih nekih kočnica, barijera i predrasuda koje imaju kod sebe jer princip je u kriznim situacijama i kada je proglašeno stanje prirodne i druge nesreće da je donošenje bilo kakve odluke bolje nego nedonošenje nikakvih odluka, a to se odnosi također i na naredbe. U nekim momentima vrijeme je veoma bitan faktor, čak bitniji od samog sadržaja odluke i pitanja je li odluka ili naredba ispravna.
BBiH: Kada govorimo o obukama, interesantno je da je u okviru Službe spašavanja sa visina bila i obuka za psa tragača Atoma.
Džavid Aličić: U okviru Kantonalne službe spašavanja sa visina nabavljen je jedan pas tragač. To je veoma mlad pas od godinu dana i taman mu je bilo vrijeme da se u toku ove godine izvrši obuka tog psa ukoliko želimo da sutra imamo psa tragača u kojeg se možemo pouzdati. Mi smo izdvojili oko 12.000 KM za obuku psa tragača i osobe koja će biti uz njega. Obuka će trajati 6 mjeseci i nadamo se da ćemo dobiti jako obučenog psa koji će biti od koristi svima onima koji sutra budu u prilici da budu spašavani iz ruševina. Pokazalo se sa Atosom, također psom tragačom, koji je u sklopu GSS Zenica odlaskom tamo u Tursku i pronalaskom preživjelih pokazao koliko znače ti psi u datim trenucima. Tako da mi nismo imali nimalo zadrške kada je u pitanju podrška ovoj obuci.
5 velikih i mnogo malih požara u 2024. godini
BBiH: Usljed veoma dugog perioda ekstremno visokih temperatura u velikom broju zemalja Evrope i svijeta bjesnili su požari. Ni naša zemlja, a ni područje djelovanja Uprave civilne zaštite na čijem ste čelu, nisu bili izuzetak. Požari su bili aktivni u Maglaju, u Žepču, u Zavidovićima na Tajanu… Koliko je to sve bilo izazovno za Civilnu zaštitu?
Džavid Aličić: Ekstremno visoke temperature ili rekordne temperature na području Bosne i Hercegovine, samim tim i Zeničko-dobojskog kantona, pogodovale su izazivanju požara na otvorenom i šumskih požara. Otkako sam ja na čelu KUCZ zaista mi nismo imali nikada težu situaciju kada su u pitanju šumski požari i požari na otvorenom jer smo u toku ove godine imali 5 velikih šumskih požara, a bezbroj malih požara i brzih intervencija naših profesionalnih vatrogasnih jedinica (PVJ) i drugih struktura civilne zaštite na gašenju ovih požara u toku ovih nekoliko mjeseci. Ti veliki požari su izazvali, na svu sreću, samo veliku materijalnu štetu. Sumiranje te štete je u toku. Oni koji su vlasnici šume, koji gazduju šumom, oni će izaći na koncu sa ciframa kolika je ta šteta.
Ono što je evidentno jeste da smo mi na 4 od tih 5 velikih požara imali potrebu angažmana gašenja požara iz zraka, angažirane su Oružane snage sa svojom helikopterskom jedinicom. Da nije bilo njihovog angažmana, vrlo teško bi se ti požari ugasili iz razloga što su bili na nepristupačnom terenu i što su zahvatali teren koji je bio suspektan od minsko-eksplozivnih sredstava. U akcijama gašenja požara učestvovale su sve strukture civilne zaštite, uključujući i Šumsko privredno društvo jer su zahvaćene šume kojima oni gazduju, PVJ, dobrovoljna vatrogasna društva (DVD), razna udruženja koja su formirana u tim lokalnim zajednicama, sami mještani koji su se vrlo rado uključivali. I zaista, pokazalo se da mi imamo dovoljno snaga, ali su se pokazale i neke slabosti, recimo da nam kod samog rukovođenja gašenja požara treba tu još iskustva, još ljudi koji malo bolje poznaju tu problematiku. Sva sreća je da nije bilo stradalih u toku gašenja požara, ali se dešavalo da se onako spasioci ili oni koji su došli da pomognu u gašenju požara, stihijski, onako neplanski šalju u požarište, pa čak znali su i zalutati tamo gdje je područje sumnjivo od MES-a.
Dovoljno snaga, ali potrebna bolja koordinacija
Znači, svi moramo više raditi na koordinaciji, na tome da se zna tačno ko rukovodi gašenjem požara i ko je glava u svemu tome. Naravno, kada su u pitanju šumski požari i požari šumskog i poljoprivrednog zemljišta, zaštita ovih područja od požara se vrši isključivo na osnovu propisa koji su vezani za šume i koji su vezani za šumsko i poljoprivredno zemljište. Isključivu odgovornost na organizovanju zaštite od požara imaju vlasnici tih parcela, odnosno oni kojima je kanton, ako je u pitanju nivo kantona, dao da gazduju tim šumama, kao što je kod nas šumsko privredno društvo. Oni moraju imati svoje planove zaštite od požara, moraju imati svoje jedinice, moraju biti obučeni i opremljeni za gašenje požara, moraju vršiti preventivne radnje. Kada su u pitanju visoke šume da se izvrše prokresi, da se lociraju gdje su to vodozahvati, da se dobro urade pristupni šumski putevi da mogu doći PVJ ili vozila DVD-a da pomognu u gašenju tih požara. Sve su to stvari o kojima treba voditi računa. Ne bi smjelo biti da samo imamo na papiru toliko imamo ljudi zaduženih za gašenje požara, toliko imamo opreme, a kada se desi ovo, onda vidite tamo da to nije ni blizu onoga što je sve na papiru. Iz ovog bi svi trebali da nauče lekciju, koji su zaduženi za zaštitu šuma i šumskog i poljoprivrednog zemljišta od požara i da sutra ako se desi da imamo to jedno iskustvo koji će nam pomoći da se požari brže gase i da šteta bude daleko manja na tim požarištima.
BBiH: Sada je kišni i hladniji period sve to smirio, ali i za jesenji period znaju biti karakteristični požari. Šta savjetujemo građanima kako bismo to sveli na minimum?
Džavid Aličić: Obično su proljeće i jesen kritični sa stanovništa izazivanja požara od strane naših građana. Mislim da je to više nehotično i nemar građana da je u pitanju, s obzirom da se u proljeće i jesen zbrinjava korov sa poljoprivrednih zemljišta i obično je to uzrok nastanka šumskog požara. Te parcele koje su u blizini šuma, vatra koja se zapali na tim parcelama najčešće se ne može iskontrolisati, naročito ako je samo jedan čovjek potpalio tu vatru, ako je nisko rastinje već jako suho ono gori jako vrzo, gori kao plin, ono jako brzo dođe do šume i zahvata nisko rastinje u šumi i onda to prelazi na visoko drveće. Tako da mi svake godine u proljeće i jesen iz preventivnih razloga obavještavamo naše građane o načini na koji smiju i gdje smiju ložiti, pod kojim uslovima. Jednostavno, educiramo ih da ne bismo došli u situaciju da izazivanjem požara dođu u pitanje i naseljena mjesta naših građana, da trebamo izmještati naše ljude i da se pravi velika materijalna šteta. U konačnici, izazivanje požara na otvorenom podliježe, osim novčanoj kazni, i krivičnom zakonu zbog izazivanja opće opasnosti, tako da građani treba da su svjesni da se može i zatvora zaglaviti ukoliko se izazove veliki požar sa velikim materijalnim štetama koji je doveo u opasnost i ljudske živote.
Dobrovoljna vatrogasna društva
Mi u KUCZ svake godine u smislu prevencije opremamo DVD-a koja su proglašena službom zaštite i spašavanja u lokalnim zajednicama. Iz tih razloga da imaju veće kapacitete, da njihova opremljenost može sutra odgovoriti tim izazovima koji se dešavaju kada su u pitanju požari šuma i požari na otvorenom. I ove godine smo planirali u iznosu od 200.000 KM za opremanje isključivo tih struktura koje se bave zaštitom od požara, prije svega DVD-a. Već smo doznačili sredstva i u fazi je nabavke navalno vozilo u općini Olovo koju smo pomogli sa 40.000 KM, u općini Žepče također sa 40.000 KM. Općini Vareš smo planirali 30.000 KM. Vrlo brzo idemo u raspisivanje također javnog poziva za sva DVD-a koja mogu konkurisati za opremu, tako da ćemo i ove godine izdvojiti preko 50.000 KM za opremanje tih DVD-a.
BBiH: Kantonalna uprava civilne zaštite i ove godine je obilježila oktobar – mjesec posvećen podizanju svijesti o požarima.
Džavid Aličić: Već nam je postalo malo i tradicionalno da organizujemo vatrogasni kamp. Ove godine to je treći po redu vatrogasni kamp dobrovoljnih vatrogasnih društava Tešanj – Kiseljak 2024. Ove godine smo se opredijelili da to bude u općini Tešanj koja ima dva dobro organizovana dobrovoljna vatrogasna društva – DVD Tešanj 1905 i DVD Jelah. Inače, te kampove, tu vježbu organizujemo sa ciljem druženja i upoznavanja, da se izvrši teoretska provjera znanja naših dobrovoljnih vatrogasaca, da se izvrši njihova fizička provjera kroz takmičenje u sportskim disciplinama i da se provjeri njihovo znanje primjene opreme kroz izvođenje praktične vježbe. Mi svaku od ovih disciplina bodujemo i u konačnici proglašavamo najbolja DVD-a koji dobijaju prelazni pehar. Također nagrađujemo najbolje pojedince iz tih DVD-a.
U planu kantonalna služba zaštite od požara
Osim toga što ovo organizujemo da provjerimo njihovu spremnost, cilj je također da oni vide između sebe koliko je ko spreman da može odgovoriti sutra izazovima kada se dese požari. Požari koji su iza nas pokazali su nam koliko mora postojati spremnost, koliko mora postajati kolegijalnost DVD-a, da jedni dugima pomognu, da ih mi sutra ne zovemo, ne moljakamo, nego da se oni sami ponude da dođu u onu lokalnu zajednicu u kojoj postoji potreba da se pomogne u gašenju požara na otvorenom. Mi od 2016. godine intenzivno radimo na jačanju kapaciteta DVD-a i za ona društva za koja procijenimo da su dovoljno obučeni i opremljeni mi ćemo ih možda proglasiti i kantonalnom službom zaštite od požara, ali potcrtavam, isključivo ona DVD-a koja zadovolje naše kriterije. Ja bih volio da svih 12 društava, koliko ih ima, budu u toj službi i da imamo 12 odjeljenja unutar jedne službe i da u svakom momentu u svakoj općini imamo spasioce kad je u pitanju zaštita od požara.
BBiH: Imaju li još neke planske aktivnosti koje možemo da nagovijestimo za naredni period?
Mi radimo intenzivno na izradi novog programa razvoja. To je okvirni planski dokument KUCZ kad je u pitanju civilna zaštita iz kojeg proizlaze svi ostali dokumenti uključujući procjenu uključenosti i sve planove: plan zaštite ljudi i materijalnih dobara, plan zaštite od požara na nivou kantona – očekujemo da ćemo ga do kraja godine vjerovatno završiti. Radit ćemo ga sa lokalnim zajednicama, sa resornim ministarstvima. Ukoliko stignemo, još ćemo ući u fazu izrade nove ili revidiranja stare procjene ugroženosti. To je ono što nam je ostalo od planskih dokumenata do kraja godine.
Razgovarala: Diana Starčević
